Mnogi gosti su nas pitali koja mesta u Bugarskoj mogu posetiti na putu za letovanje na Tasosu ili u okolini Kavale. Ako ste na naredno letovanje u Grčkoj odlučili da putujete automobilom preko Bugarske i želite da se usput upoznate sa bogatim kulturno istorijskim nasleđem ove zemlje, predlažemo da organizujete obilazak manastira Svetog Jovana Rilskog, poznatiji kao manastir Rila tj. Rilski manastir.

Zašto? Zato što je ovaj manastir arhitektonski dragulj koji je od 1983. godine na UNESCO listi svetske baštine i najpoznatiji je pravoslavni manastir u Bugarskoj. Smešten je u jugozapadnom delu planine Rila, 117km južno od Sofije, duboko u dolini Rilske reke, unutar rezervata prirode Rila. Ova svetinja čuva hiljadugodišnju istoriju, uključujući freske iz XIV veka, biblioteku sa oko 250 rukopisa iz perioda od XI-XIX veka, 9000 starih knjiga i muzej u kojem se nalazi čuveni Rafailov krst. Rafailov drveni krst je napravljen iz jednog komada drveta. Istesao ga je kaluđer Rafail koristeći fine alate za rezbarenje i lupu, ne bi li izgravirao 104 religiozna prizora i 650 minijaturnih figura. Rad na ovom remek delu je trajao najmanje 12 godina. Završen je 1802. godine kada je kaluđer izgubio vid. Verujte mi, poželećete da vidite sve to!

Nije ni čudo što se manastir Rila smatra jednim od najvažnijih bugarskih kulturno-istorijskih i arhitektonskih spomenika, jer važi za duhovni i književni centar još od srednjeg veka do danas.

Originalni manastir osnovan je u X veku u čast srpskog askete Sv. Jovana Rilskog koji je poslednjih 20 godina svog života proveo moleći se u samoći u pećini udaljenoj četiri kilometra od mesta gde se sada manastir nalazi. U pravoslavnoj crkvi Jovan Rilski je veoma cenjen i odgovoran za širenje hrišćanstva na istok, a hodočasnici širom sveta posećuju pećinu kako bi primili njegov blagoslov. Svi zainteresovani mogu doći u razgledanje ovog mesta jer se nalazi na vrlo maloj pešačkoj udaljenosti od manastira.

Prvobitni manastir je kompletno uništen u XIV veku tokom osmanlijske okupacije, a u XV veku je obnovljen od strane sledbenika crkve. Početkom XIX veka je ponovo stradao, i to u požaru. Iz ovog perioda ostala je u životu Hreljina kula koja je korišćena kao manastirsko utvrđenje i služila je kao sigurnost monasima tokom opsade. Sadašnji kompleks obnovljen je između 1834. i 1862. godine i karakterističan je primer bugarskog nacionalnog preporoda (XVIII-XIX vek).

U centru manastirskog kompleksa se nalazi glavna crkva Presvete Bogorodice. U ovoj crkvi se nalazi ručno rezbareni, pozlaćeni ikonostas koji je jedna od najvrednijih stvari u manastiru. Unutrašnjost je u potpunosti ukrašena freskama iz XIX veka. Njegova lepota je zaista nezamisliva. Tokom leta kula je otvorena za posetioce, pa ne zaboravite da se popnete do petog sprata i posetite kapelu, dom Preobraženja Gospodnjeg. Kroz prozore kapele se mogu videti i freske iz XIV veka. U kuli držite oči širom otvorene jer se svuda okolo nalaze drevni ostaci koje vredi videti!

Ulaz u kompleks manastira je besplatan. Vrata za ulazak u kompleks i crkvu su otvorena svakog dana od 7 do 19.30.

Ukoliko želite da posetite i istorijski muzej, radno vreme je od 8.30 do 19.30, dok su Etnografski muzej, Kula Hrelja, gostinjske sobe i farma otvoreni za posetioce od 8.30 do 17h. U ovim objektima se ulaz naplaćuje, a cene su:

✔ 4€ za odrasle

✔ 0,50€ za studente

✔ 3€ porodični paket (1,50€ za svakog roditelja i 0,50€ za svako dete).

Tokom posete i boravka na teritoriji manastira Rila nije dozvoljeno:

✔ pušenje u manastirskom kompleksu

✔ ulazak u kompleks u neadekvatnoj odeći: kratke suknje, šorts, i sl.

✔ fotografisanje i video snimci u hramu i u manastirskom muzeju

✔ penjanje i ulazak u svešteničke odaje

✔ pravljenje buke, kao i unošenje kućnih ljubimaca

Uprava manastrira moli sve goste da poštuju sledeće:

✔ tišinu u svakom smislu

✔ muškarci ulaze bez kape

✔ Ne dodirivati rukama ikone i mošti Svetog Jovana

✔ zapaljene sveće se ne drže u rukama, već se postavljaju na odgovarajuća mesta

Više detalja o samom manastiru potražite na zvaničnom sajtu OVDE.

Jednu od varijanti puta do Grčke kroz Bugarsku pročitajte u našem tekstu OVDE.